SARAJEVO, Bosna i Hercegovina — Ratom pogođeno Sarajevo se osvrće na sretnija vremena iz februara 1984. dok slavi 40. godišnjicu uspješnog održavanja Zimskih olimpijskih igara.
“Naš olimpijski duh je živ”, rekao je Izet Rađo, predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, dok Sarajevo razmatra kandidaturu za domaćina Zimskih olimpijskih igara mladih 2032. godine.
Bilo je to vrijeme prilika za Jugoslaviju, čiji je Bosna tada bila dio, ali manje od decenije kasnije sve se promijenilo. Snage bosanskih Srba su opsadile Sarajevo početkom 1990-ih tokom krvavog raspada Jugoslavije. Oko 350.000 ljudi je bilo zarobljeno, tokom 46 mjeseci, svakodnevno izloženo granatiranju i snajperskim napadima i odsječeno od vanjskog svijeta.
A njegova olimpijska mjesta ležala su u ruševinama.
Ahmet Karabegović, koji je bio generalni sekretar Zimskih olimpijskih igara 1984., rekao je da je sportsko naslijeđe pomoglo poslijeratnom oporavku grada, a svijet je upoznat sa Sarajevo i šokiran onim što se dogodilo.
Smješteno među planinama, Sarajevo je uspješno primilo hiljade turista i skoro 3.000 sportista, trenera i zvaničnika iz 49 zemalja. Uspavani socijalistički grad izgradio je nove staze za alpsko i nordijsko skijanje, skakaonice, staze za bob i sankanje, klizalište, desetine stambenih blokova i brojne hotele. Takođe je prešlo sa grijanja na ugalj na gas, rekonstruisalo vodovod i kanalizaciju i proširilo aerodrom i puteve.
Dok su SAD predvodile bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980., nakon čega je uslijedio bojkot Ljetnih olimpijskih igara u Los Angelesu 1984. predvođen Sovjetskim Savezom, “Svi su došli u Sarajevo”, rekao je Karabegović. To je uključivalo evropske kraljevske članove, holivudske zvijezde i sovjetskog kosmonauta. U neposrednim postolimpijskim godinama, Sarajevo je procvjetalo, etablirajući se kao zimska turistička destinacija.
Preuzeto sa : "The Washingthon Posts America's Newspaper"
