OLIMPIJSKI MUZEJ

Objekat Olimpijskog muzeja

Olimpijski muzej je jedno od kulturnih blaga u Sarajevu, koji je svjedočio burnim dešavanjima u našoj prijestolnici. Osnovan je odlukom Organizacionog komiteta XIV ZOI ’84, u nadi da će trajno sačuvati uspomenu na organizaciju i realizaciju nezaboravnog olimpijskog događaja. Ovaj impresivni objekat sagrađen je 1903. godine, po uzoru na luksuzne europske vile iz tog perioda. Nekada je bio sjedište Američkog konzulata, potom Gradskog komiteta Saveza komunista u Sarajevu. Olimpijski muzej izdiže se na padini, te kao svjetionik gleda na glavnu ulicu našeg grada. Građen po uzoru na aristokratske vile, krasi ga njegov toranj. Okićen alpsko-folklornim stilskim elementima sa dodacima njemačke gotike i svojom muzejskom postavkom, plijenio je pažnju posjetioca. U prisustvu brojnih zvanica i predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, Juan Antonio Samaran, Muzej je svečano otvoren 08.02.1984. godine, na dan otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Od 1984. godine do 1992. godine realizovao je više od 300 tematskih programa. Već na početku rata u Bosni i Hercegovini, 27. aprila 1992. godine, zgrada Olimpijskog muzeja je granatirana, a u požaru koji je tada izbio, stradao je ovaj predivni objekat, kao i mnoštvo vrijednih eksponata. Zahvaljujući Edinu Numankadiću, njegovim saradnicima, uposlenicima Muzeja, te našim građanima, u teškim ratnim uslovima, veći dio eksponata je spašen. Po završetku rata eksponati su izloženi u Olimpijskom centru Zetra, povodom obilježavanja 20 godina XIV Zimskih olimpijskih igara, gdje su bili čuvani do ponovnog otvaranja Olimpijskog muzeja u Sarajevu. Uz prisustvo princa Alberta II od Monaka, zvaničnog predstavnika Međunarodnog olimpijskog komiteta, svečano je otvoren 08. oktobra 2020. godine. U Muzeju se mogu vidjeti eksponati XIV ZOI ’84 i EYOF-a 2019.

Kandidatura za XIV Zimske olimpijske igre 1984. godine

Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV Zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Sapporo i švedski Geteborg. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984. XIV Zimske olimpijske igre održane su od 08. do 19. februara 1984. u Sarajevu u tadašnjoj Jugoslaviji (danas Bosni i Hercegovini). To su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj komunističkoj državi nakon XXI olimpijskih igara, održanih 1980. u Moskvi. Na Igrama su u šest sportova nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke). Kako je ocijenio tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Huan Antonio Samaran, najbolje organizovane Zimske olimpijske igre.

CITIUS – ALTIUS – FORTIUS

Latinska izreka Citius Altius Fortius – Brže, više, jače – predstavlja najpoznatiji Olimpijski moto. Prvi put je predstavljen na Olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920. godine, a tvorac izreke je de Coubertinov pristalica, dominikanski kaluđer Henri Didon, koji je upravo ovim riječima započinjao časove tjelesnog odgoja.

Pierre de Coubertin – osnivač Međunarodnog olimpijskog pokreta

Ideja oživljavanja olimpijskog duha ujedinjenja i uspostavljanje olimpijskog pokreta djela su uz koje se veže ime francuskog historičara barona Pierre de Coubertin. Inicijativa koja je pokrenuta 1894. godine predstavljala je svojevrsni povratak antičkog koncepta olimpijskog nadmetanja s međunarodnim karakterom, nakon 1.500 godina odsustva kako bi animirao svoje istomišljenike. Kako bi animirao svoje istomišljenike Pierre de Coubertin od 16. do 23.6.1894. godine u Sorboni organizira Međunarodni kongres. Tada se oživljava ideja o održavanju olimpijskih igara, te se postavljaju temelji za osnivanje Međunarodnog olimpijskog komiteta. De Coubertin je aktivno sudjelovao u razvoju olimpijskog pokreta sve do 1925. godine kada se povlači iz MOK-a. Umire u Ženevi 1937. godine. Sahranjen je u Lozani, sjedištu Međunarodnog olimpijskog komiteta, a prema njegovoj izričitoj želji Pierreovo srce se sahranjuje u ostatcima starogrčke Olimpije.

Olimpijska baklja

Simbolika Olimpijske baklje vodi porijeklo još iz starogrčke mitologije gdje je po predanju Grčki junak Prometej ukrao plamen starogrčkom bogu Zeusu i predao ga ljudima. U znak sjećanja na igre Antičke Grčke, plamen se uz pomoć sunčevih zraka pali u Olimpiji, odakle kreće put ka gradu domaćina igara.

Prvi put u novijoj historiji, ova priča je primijenjena za vrijeme Olimpijskih igara u Amsterdamu 1928. godine, dok je prvi put štafetno baklja bila prenošena za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine.

Za potrebe XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo ’84 napravljene su dvije baklje, nakon što su svečano upaljene u Olimpiji, avionom su dopremljene u Dubrovnik, a zatim su krenule na put kroz gradove tadašnje Jugoslavije. Jedna baklja je proputovala kroz Split, Rijeku, Ljubljanu i Zagreb, dok je druga svoj put našla preko tadašnjeg Titograda, Skoplja, Novog Sada i Beograda. Pred samu ceremoniju otvaranja Zimskih olimpijskih igara, baklje su se opet susrele u Sarajevu, a čast da Olimpijski plamen upali na Olimpijskom stadionu Koševo, imala je Sanda Dubravčić.

Tokom historije, Olimpijska baklja je promijenila nekoliko sredstava kojima je putovala do krajnjeg odredišta. Neki od njih su bili biciklo, brod, konje, satelit. Uloga nositelja olimpijskog plamena smatra se jednom od najvećih sportskih počasti.

Najpoznatiji simbol Olimpijskih igara su njenih pet krugova. To ujedno predstavlja najprepoznatljiviji simbol i brend na svijetu. Logo Međunarodnog olimpijskog komiteta i Međunarodnog olimpijskog pokreta predstavljaju krugovi koji se nalaze i na zastavi MOK-a. Pet isprepletenih raznobojnih krugova u dva reda označavaju pet kontinenata koje ujedinjuje olimpijska ideja. Plavi predstavlja Evropu, crni Afriku, crveni Ameriku, žuti krug predstavlja Aziju, dok je zelenom bojom označena Australija. Još jedna interesantna simbolika je vezana za boje Olimpijskih krugova, pet navedenih boja uz bijelu boju koja čini podlogu Olimpijske zastave, predstavljaju šest boja koje se nalaze na nacionalnim zastavama svih država svijeta.

Olimpijski krugovi

VUČKO – maskota

Zvanična maskota Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu bio je Vučko. Nakon poziva na učešće za idejno rješenje maskote sarajevske Olimpijade, u konkurenciji nekoliko prijedloga izabran je simpatični vuk. Prijedlog za maskotu dao je slovenski akademski slikar Jože Trobec, a Vučko je pobijedio u konkurenciji grudve snijega, divokoze i jagnjeta. Za potrebu televizijskih spotova glas Vučku posudio je poznati sarajevski pjevač Zdravko Čolić. Maskota u liku simpatičnog Vučka doprinijela je da slika o vuku kao krvožednoj životinji poprimi sasvim novu simpatičniju sliku u narodu. Da je popularni Vučko bio pun pogodak pri izboru za maskotu Olimpijskih igara govori i činjenica da do danas nije oboren rekord u prodaji suvenira koji je postavio Vučko davne 1984. godine.

Borilišta Zimskih olimpijskih igara 1984.

Borilišta Zimskih olimpijskih igara 1984. predstavljaju sportske objekte i borilišta na kojima su održane 14. Zimske olimpijske igre 1984. u Sarajevu. Za potrebe održavanja ovih olimpijskih igara koristilo se 9 borilišta koja se nalazila u gradu i okolnim planinama. Nakon što je Sarajevu 18. maja 1978. godine, u konkurenciji japanskog Sappora i švedskog Geteborga, dodijeljena organizacija ovog velikog takmičenja počelo se sa izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih borilišta a što je trajalo tokom perioda od 1979. do 1983. godine. Nakon održane olimpijade, sva borilišta, izuzev jednog, su oštećene tokom rata u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva. Poslije rata, Olimpijska dvorana Zetra je obnovljena i ponovo se koristi od 2010. godine.

Evropski olimpijski festival mladih – EYOF 2019

Evropski olimpijski festival mladih je sportsko takmičenje za mlade sportiste iz 50 država članica Evropskih olimpijskih komiteta. Festival se održava u formi bijenala tj. svake dvije godine, s ljetnom verzijom koja je prvi put održana u Briselu 1991. i zimskim izdanjem, koje se po prvi put održalo dvije godine kasnije u italijanskoj Aosti. Od 1991. do 1999. godine festival se zvao Evropski olimpijski dani mladih. Organizaciom EYOF-a 2019 Bosna i Hercegovina ponovo je postala sportski centar svijeta. Događaj koji je vratio plamen u srca nakon 35 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Vođeni vlastitom idejom i naporima, pored gradova Sarajevo i Istočno Sarajevo, Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine dobio je čast da bude jedan od organizatora „EYOF 2019“. Bila je ovo posebna senzacija za sve građane Bosne i Hercegovine, vidjeti kako se plamen ponovo vraća. Svečana ceremonija otvaranja održana je na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ pod sloganom “We create together” (Stvaramo zajedno). Kreirana je zajedno historija.

Takmičilo se 1.700 mladih koji dolaze iz 46 zemalja, a takmičenja su se održavala iz alpskog skijanja, biatlona, nordijskog trčanja, snowboarda, hokeja na ledu, brzog klizanja, umjetničkog klizanju i karlinga. Uz odličnu organizaciju i zadovoljstvo gostoprimstvom, na adresu Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine pristiglo je mnogo nagrada i pohvala, od kojih je najznačajnija za istaći pohvala predsjednika Evropskih olimpijskih komiteta, dr. Janeza Kocijančiča. Ovim se otvorio prostor za mnoge promotivne aktivnosti naše zemlje, te gradova Sarajevo i Istočno Sarajevo. Susret Vučka i Grudvija bio je simbolični pokazatelj vizionarske ideje Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine koja je ujedinila prošlost, sadašnjost i budućnost, vratila vjeru i nadu u vrijednost sporta u našoj zemlji, te istakla potencijal mladih sportista.